Mit o konstantoj volji za učenje

Kakva su vaša uverenja o štreberima? Smatrate li da su to osobe koje sa lakoćom konstantno uče? Da li ih doživljavate kao ljude koje uvek mogu bez problema da „zagreju stolicu“?

Znate sigurno onu internet šalu da kada treba da učimo i šteker nam je zanimljiv. E pa, meni (tipičnoj štreberki) je takođe šteker zanimljiv kada treba da učim! Pa čak i kada se radi o onim predmetima koje stvarno volim.

Razlog zašto želim da razbijem mit o štreberima kojima učenje lako ide je taj jer mi se čini da mnogim ljudima unosi pritisak nemogućnost postizanja rezultata kakve drugi imaju. Osim toga, razlog je i to što sam se i sama u jednom periodu života osećala „nesposobno“ da budem uspešna u školi/na fakultetu, a u tome su doprinosila prvenstveno poređenja sa drugima i zablude o načinu kako je njihov uspeh došao. Mislila sam: oni su pametniji, talentovaniji, vredniji, požrtvovaniji, zainteresovaniji i kao najvažnije – oni nemaju loše momente u procesu učenja. Pogrešila sam. U poslednje 3 godine, otkako me je sa učenjem krenulo, osporila sam sama sebe.

Često imam utisak da me ljudi doživljavaju kao nekoga ko non-stop ima volju da uči, kao nekoga ko nikada ne uči u poslednji čas, kao nekoga kome učenje ide lagano. Da, zbog upornosti i ljubavi prema oblasti koju studiram uspevam da dam godinu u roku i imam najviše ocene ALI: dešava se i meni da odugovlačim sa započinjanjem učenja za ispit, često mi se događa da uzmem telefon u sred učenja i izgubim pojam o vremenu na njemu, prečesto mi se događa da odlutam mislima dok učim, stalno mi se događa da ponavljam propstoproširenu rečenicu kao tupson 20 puta i i dalje ne mogu da je zapamtim. I nisam jedina takva u masi „štrebera“. To se događa svima.

Nemojte da vas demorališe ako je vašem kolegi bilo potrebno 5 dana da spremi ispit za koji je vama trebalo 5 nedelja. Nemojte da vas demorališe što je vaša koleginica očistila sve u junu, a vi se molite za oktobar 2. Nemojte da vas demorališe što se na  nekim predmetima osećate kao pali s’ Marsa dok drugi aktivno učestvuju. Nemojte da vas demorališe to što trenutno nemate volju da učite.

Poredite sebe isključivo sa sobom od pre. Za početak, probajte da shvatite šta vas sputava i na taj način razumete sebe. Zadajte sebi ciljeve i raspored za učenje u skladu sa svojom količinom koncentracije, volje, zainteresovanosti za predmet, zahtevnosti predmeta… Trudite se da učite sa razumevanjem. Ne očekujte ekspresne rezultate i budite strpljivi. Ne budite strogi prema sebi, čak ni kad uprskate.

I zaboravite na uverenje da super-ljudi sa konstatnom voljom za učenje postoje. Svi imamo loše momente ili periode. A ako vaš period-momenat traje predugo – I TO JE U REDU! U redu je da niste motivisani, u redu je da vam ne ide fakultet jer vas druge stvari more i sasvim je u redu da će vaše studiranje trajati duže i biti manje uspešno od tuđeg. Samo se nemojte porediti sa ljudima kojima ide bolje jer će vas to saterati u još gori ćorsokak. U krajnjoj liniji, nije važan uspeh koji ste napravili na fakultetu, važno je primenljivo znanje koje ste tokom njega stekli i to da ćete moći da se snađete kada se studije završe.

A što se tiče ljudi koji imaju malo više volje za učenje i malo manje tih loših momenata od vas probajte da u njima tražite samo inspiraciju, a ne razlog da se osećate loše.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *